U idealnim okolnostima – dobrim uvjetima vode, prehrani baziranoj na različitoj hrani, nepretrpanom akvariju i okolini koja ne izaziva stres – vrlo se rijetko pojavljuju bolesti u riba. Obično će se ribe razboliti samo kad nešto u okolini nije u redu, ili kad se dodaje nova riba u akvarij. Zdrave ribe u pravilu imaju jak imunološki sustav i sposobne su se oduprijeti mnogim patogenima, ali, ukoliko stres oslabi ribu, ona postaje prijemčivija na bolesti. Postoji nekoliko uvjeta, uključujući ne žive i žive faktore koji mogu dovesti ribu u stanje stresa. Ne-živi izvori stresa Među ne-živim izvorima koji mogu promijeniti uvjete za akvarijske stanovnike su trovanje, neodgovarajuća temperatura ili pH i skladištenje kisika. Trovanje amonijakom Trovanje amonijakom je uzrokovano porastom organskog otpada zbog pretjeranog hranjenja, ugibanja riba ili biljaka i otpada ili neodgovarajućeg cikliranja. Trovanje amonijakom se posebno pojavljuje kad pH preraste 7, kad početni amonij postaje amonijak. Simptomi trovanja amonijakom su usporene kretnje, teško disanje, blijede škrge (izgorene škrge). Ribe se mogu zadržavati tik pod površinom vode. Trovanje amonijakom se može smanjiti smanjenjem obroka, promjenama vode, snižavanjem pH, uporabom zeolita i pojačanim prozračivanjem vode. Trovanje nitratima / nitritima Trovanje nitratima/nitritima je uzrokovano nekim aktivnostima poput trovanja amonijakom. To trovanje ima iste simptome kao i trovanje amonijakom, i može se provjeriti posebnim priborom za testiranje nitrata/nitrita. Najbolji put za rješavanje tog problema je smanjenje hranjenja, češće djelomične izmjene vode dok god se količine nitrata/nitrita ne smanje i pojačanim prozračivanjem vode. Trovanje klorom Slobodni klor, prisutan u većini voda iz vodovodnog sustava, otrovan je za ribe. On napada škrge i izaziva uginuće od gušenja. Klor se može ukloniti prokuhavanjem vode, ostavljanjem vode da odstoji par dana, jakim prozračivanjem vode, ili dodavanje pripravaka za pripremu vode. Trovanje teškim metalima Trovanje teškim metalima može biti uzrokovano starim cijevima ili metalom u akvariju. To trovanje se zamjećuje kad su ribe zadihane i kad su uz površinu vode tražeći zrak i ubrzano dišući. Postoje testovi kojima semože izmjeriti količina teških metala u vašoj vodi. Najbolji način uklanjanja teških metala je postavljanje sustava reverzne osmoze, iako korištenje filtriranja vode preko aktivnog ugljena može riješiti većinu problema. Trovanje vodikovim sulfidom Ovaj plin se pojavljuje truljenjem otpadaka i izmeta u akvarijskoj podlozi. Ovaj je plin otrovan i prvi znakov njegove prisutnosti je miris poput trulih jaja i ribe koje očajno traže zrak uz površinu vode. Najbolja mjera za rješavanje ovoga je promjena velike količine vode uz usisavanje otpadaka iz podloge. Djelomične promjene vode se trebaju raditi dok god ne nestane neugodan miris i ribe ne počnu normalno plivati i disati. Trovanje lijekovima Lijekovi su zamišljeni da bi pomogli ribi da se oporavi, iako, ako su krivo primijenjeni, mogu biti štetniji nego da pomažu. Lijekovi mogu imati suprotan učinak na mnoge tipove riba, poput somova, tetra, Mormyda,čistača i drugih osjetljivih riba. Lijekovi na bazi bakra mogu imati štetne učinke na beskralješnjake, tako da je potrebno uvijek ukloniti puževe i račiće iz akvarija prije primjene takvog lijeka. Uvijek je potrebno pažljivo pročitati upute za liječenje i uvjeriti se da je lijek prikladan za vašu ribu. Ukoliko se pokaže da je lijek štetan, provedite djelomičnu provjeru vode i filtrirajte vodu preko aktivnog ugljena. Ostala trovanja Postoje i druge kemikalije (dim cigareta, isparenja boja, pesticidi) koje ponekad pronađu put u vaš akvarij. Najbolji način borbe protiv tih zagađivača je ne dozvoliti da uđu u akvarij. Ipak, kad je neki od zagađivača prodro u akvarij, rezultati mogu biti strašni. Da biste riješili problem, svakako prmijenite vodu i filtrirajte je preko aktivnog ugljena. Neodgovarajuća temperatura Mnoge tropse ribe su navikle na život u vodi s malim oscilacijama temperature. Kad se temperatura promijeni ispod ili iznad odgovarajuće razina, ribe mogu oslabiti i postati osjetljivije na bolesti. Najbolji je način spriječiti variranje temperature korištenje pouzdanog grijača i postavljanje akvarija dalje od propuha. Neodgovarajući pH Većina tropskih riba živi u vodi s relativno stabilnim pH. Kad pH nije odgovarajući, riba slabi i postaje osjetljivija na bolesti i infekcije. Simptomi neodgovarajućeg pH su pokreti poput grčeva, paljene ili blijede škrge, nagli pokreti škrga, ribe se zadržavaju pod površinom vode tražeći zrak. Ukoliko je vrijednost pH radikalno promijenjena, nemojte naglo ga mijenjati na normalu. Umjesto toga postepeno dodavajte pH bufere dok se ne dostigne odgovarajući pH. Nedostatak kisika Nedostatak kisika može se zamijetiti po brzim pokretima škrga i zadržavanju ribica tik pod površinom vode. Kasnije, ribe mogu početi gubiti boju i uginuti. Nedostatak kisika može biti uzrokovan raznim razlozima: neodgovarajuće prozračivanje, porast organskih otpada, povišena temperatura, višak biljaka koje troše kisik. Svaki nedostatak kisika se može riješiti djelomičnim mijenjanjem vode, pojačanjem prozračivanja i uklanjanjem svih vrsta otpadaka. Živi uzroci stresa Uzroci stresa na ribe uključuju i žive patogene kao što su paraziti, bakterije, gljivice i virusi (najrjeđe). Ovi patogeni su obično prisutni kad ostali uvjeti oslabe ribu, ili kad se u akvarij unese nova, bolesna ribica. Ostale ribe također su izvori stresa, naročito kad napadaju ostale ribe. «S» = simptomi, «A» = akcija. Uobičajeni paraziti i bolesti koje napadaju tropske slatkovoden vrste PARAZITI Baršunasta bolest (Oodinium) S: Baršunasta bolest je karakteristična po finom zlatastom do sivom filmu na tijelu ribice. Napadnuta riba može ubrzano disati i češati se po akvariju. Škrge mogu biti upaljene. A: Kad se potvrdi da se radi o baršunastoj bolesti, pojačajte temperaturu vode u akvariju.Ako je tomoguće, voda bi trebala biti čak 31 – 34 oC. Ugasite svjetla i tretirajte ribu s bakarnim sulfatom, Tryplaflavinom, metilenskim plavilom, kombinacijom malahitnog zelenila i formalina, ili Kininovog hidroklorida. Drugi je način stavljanja oboljele ribice u solnu kupku. Bolest bijelih mrlja, Ich (Ichtyophthirius) S: Tijelo i peraje su posute malim bijelim točkama, U jačin pojavama koža može biti prekrivena slinavim sivim mrljama. Kako bolest napreduje, riba postaje letargična i manje pokretna i češe se po akvariju. A: Ichthyophtirius parazit ima tri stadija životnog ciklusa. Osjetljiv je na liječenje samo u stadiju slobodnog plivanja. Povisite temperaturu na 30 oC. Ova vrlo zarazna bolest se liječi malahitnim zelenilom u kombinaciji s formalinom, Trypaflavinom, Kninom, dodavanjem soli, ili mnogim dostupnim lijekovima na tržišitu. Ribe koje prežive napad Icha postaju imune na infekciju, ali i dalje su nositelji bolesti. Tako da stanovnici akvarija koji nisu imuni na bolest, mogu je dobiti ukoliko oslabe uslijed nekog stresa. Škržni paraziti – Gill Fluke (Dactylogyrus, Cichlidogyrus, Tetraonchus) S: Maleni crvoliki organizmi napadaju membrane škrga uzrokojući njihovo crvenilo i slinavost, drhtavu površinu, ubrzano disanje i iznurenost. A: Jajašca uzročnika su otporna na liječenje. Akvarij tretirajte Droncitom (Praziquantel) u količini 2 mg/l, ili kombinacijom malahitnog zelenila i formalina dok ne nestanu paraziti i jajašca. Također ih je moguće eliminirati iz ribe (ali ne akvarija!) kratkom kupkom u formalinu, soli (3%) i amonijakovom hidroksidu. Kožni paraziti – Skin Fluke (Gyrodactylus) S: Ribe su zaražene malim crvićima koji uzrokuju boji da blijedi, crvene mrlje i ribu koja se češe po akvariju. A: Ovi se paraziti tretiraju Droncitom (Praziquantelom) u koncentraciji 2 mg/l ili formalinskom kupkom. Riblje uši (Argulus) S: Riba se provlači po kamenju i biljkama i ima spuštene peraje. Površine tijela mogu imati crvene upaljene točke. Male uši su vidljive golim okom A: Najbolji je način liječenja pažljivo uklanjanje uši pincetom s ribe, te usisavanje podloge da se uklone jajašca. Ukoliko je infekcija jaka, povisite temperaturu na 30 oC i tretirajte akvarij dyloxom, masotenom, ili triklorfinom (0,0-dimethyl- 2,2,2-trichloro-1-hydroxyethyl phosphonate). Svakako uklonite sve beskralješnjake iz akvarija prije primjene lijekova jer bi im mogli naštetiti. Costia S: Tijelo prekriveno sivim slojem sline i skupljene peraje. Riba može neurotično plivati i češati se po kamenju. Jake infekcije dovode do crvenkastih mrlja na koži. To je jako zarazna bolest koja se širi u kiseloj vodi. A: Potrebno je povisiti temperaturu na 30 0C i ribu treba staviti u kratku kupku s formalinom ili dulju solnu kupku. Postoji i cijeli niz lijekova na tržištu. Chilodonella S: Tijelo i šrkge gube boju i postaju sivo-plave boje. Riba neurotično pliva i češe se po akvariju. A: Kombinacija malahitnog zelenila i formalina vrlo dobro djeluje kao i kratka (30 minutna) solna kupka koju prati 12 satna kupka u Trypaflavinu. Ova bolest je najčešća u pretpranim akvarijima i vrlo se lako prevenira držanjem akvarija napučenog s odgovarajućim brojem organizama. Bolest rupa na glavi, bolest diskusa (Hexamita, Spironucleus) S: Oboljele ribe gube težinu i dobivaju jamice na glavi. A: Uzrok ove bolesti je obično pripisan nedostatku vitamina i minerala, posebno minerala D i kalcija čiji nedostatak posebno pojačava broj uzročnika Hexamite u probavnom sustavu. Ovi probavni nametnici se obično unose hranjenjem Tubifex crvima i mogu preživjeti u podlozi nečistih akvarija. Najbolji put liječenja ove bolesti je pojačanje prehrane vitaminima. Liječenje također uključuje doziranje antibiotika i metronidazola. Držanje akvarija besprijekorno čistim je najbolja prevencija bolesti. Probajte i ljekovitu riblju hranu. GLJIVIČNE BOLESTI Saptolegnia i Achyla S: Pamukaste nakupine gljivica se pojavljuju na tijelu ribice. Kako alge rastu na gljivama, tako gljive postaju smeđkaste boje. A: Gljivične infekcije su uvijek seknudarne infekije koje se mogu jedino pojaviti kad je riba već bolesna ili fizički ozlijeđena. Kad se pojavi gljivična infekcija, pojačajte temperaturu vode. Postoje različiti načini borbe protiv ovih gljivica uključujući 30-minutnu kupku u 1ppm natrijevom permanganatu (10 mg/l), dodavanje malahitnog zelenila, ili dodavanje komercijalnih lijekova protiv gljivica. BAKTERIJSKE INFEKCIJE Riblja tuberkuloza (Mycobacterium) S: Riba gubi boju i apetit i dobiva uvučen trbuh. Riba postaje beživotna i često iskrivljene kralješnice. Na ribi se razvijaju čirevi pod kožom koji mogu puknuti uzrokujući otvorene ozljede i «pop-eye» (deformacije). A: Ova bolest je vrlo zarazna i teško ju je iskorijeniti. Bakterija može ostati živa u podlozi i tako zaraziti ostale ribice kad im oslabi imunitet. Neki su uspjesi postignuti liječenjem zaraženih riba antibioticima (Oxytetracyclin ili Kanamycin) iako je najčešće i najhumanije eutanazirati ribu i osloboditi je patnji. Kad uklanjate tako bolesne ribe, radite to pažljivo jer je ova bolest prenosiva i na ljude (rukavice!). Dropsy (Aeromonas, Pseudomonas) S: Riba zaražena dorpsijem ima izboćene ljuske, izbuljene oči, upaljene škrge, trbušna šupljina joj je ispunjena tekućinom i može imati mrlje po koži. A: Vrlo zarazna bolest koja se vrlo često pojavljuje kod oslabljenih riba. Zaražena riba treba biti uklonjena i eutanazirana ili liječena antibioticima. Liječenje obično nije uspješno. Fin Rot = raspadanje peraja (Pseudomonas i ostali) S: Krajevi peraja su bezbojni i pokidani. Kako bolest napreduje, oštećenja na perajama postaju jako vidljiva i peraje se raspadaju. U pravilu ovu bolest prati i gljivična infekcija koja još pojačava raspadanje peraja. A: Ova je bolest najčešće uzrokovana lošim stanjem vode uključujući prenisku temperaturu i porast otrovnih sastojaka u vodi. Liječi se kupkom u Trypaflavinu ili komercijalnim lijekovima. Liječenje nije lako. Usne gljivice, Columnaris (Chondrococcus, Cytophaga) S: Unatoč «zavodljivom» uobičajenom imenu, usne gljivice su u stvari bolest uzrokovana bakterijama. Mrlje koje izgledaju poput pamuka se razvijaju oko usta, na glavi, perajama, škrgama i tijelu. Kako bolest napreduje, razvijaju se i otvorene ozljede. A: Povisiti temperaturu vode. Postoji nekoliko načina tretmana: 30 minutna kupka u 1ppm kalijevog permanganata (10 mg/l); dodavanje malahitnog zelenila; dodavanje Nifurpirinola. Jako je važno često mijenjati vodu prilikom liječenja. Neonska bolest (Sporozoasis) S: Ovo je nelječiva bolest koja napada characine, Cyprinde i ciklide. Bolest se manifestira na nekoliko načina. Simptomi su različiti, no uključuju gubitak boje, iscrpljenost, gubitak ravnoteže što dovodi do toga da riba pliva nervozno i histerično. Zaraženi primjerak će se odvojiti od jata. Tijelo ribe može postati mliječne, mat boje. A: Kako bolest nije izlječiva, najbolje je spriječiti njezino širenje među jatom brzim uklanjanjem bolesne ribe i njezinom eutanazijom. Nakon što se uklone druge ribe na sigurno, potrebno je dezinficirati akvarij. Bolest diskusa (Discus flu, Discus Plague) S: Ova se bolest naglo širi nakon uvođenja nove ribe u akvarij. Prvi simptomi su male bijele mrljice na tijelu i raspadanje peraja. Uskoro će se pojaviti mliječne sluzave membrane na velikim površinama a riba će potamniti. Ukoliko je mnogo riba zaraženo, vjerojatno će se držati zajedno po uglovima akvarija. A: Ova sezonska bolest, slična gripi, zna uništiti cijela uzgajališta, izazvana je za sada nepoznatim uzročnicima. Znanstvenici su našli jako mnogo različitih bakterija na zaraženim ribama. Najbolji način borbe protiv te bolesti je držati pH niskim ( 4 – 5 ), dnevno mijenjati vodu (dakle, dobro očistiti akvarij) i prestati hraniti ribu. Svjetlo je potrebno ugasiti i ukloniti sve dekoracije. Treba pokušati tretirati vodu malim količinama kalijevog permangana da bi se ubio barem dio bakterija. Neki preporučaju uporabu antihistaminika tijekom trajanja bolesti (lijekova protiv alergije). Predgovor | Uvod | Anatomija | Akvarij - Kako izabrati akvarij | Akvarij - Razmjeötaj u akvariju | Akvarij - Uspostava akvarija | Osnovna Anatomija Ribeéiva Hrana | Metode postupanja kod bolesti | Bolesti | Tehnike razmnûavanja tropskih riba | O?uvanje | Kemija vode Prijevod sa engleskog na hrvatski omogućio Dean Barić
|
|
