|  | Akvarij
 
 
 PRAŠUME
 |  | 
 
Živa Hrana
 
 Rakovi (ljuskavci)
 
 Slani škampi (Artemia salina)
 Slani škampići su jedna od najpopularnijih živih hrana u ovom hobiju. Većina škampića dolazi iz San Franciska ili Velikog Slanog Jezera. Škampići su dostupni u živom, smrznutom ili smrznuto-mrtvom obliku. Jajašca škampića su dostupna i da kućni uzgoj. Mlade larve su odlična hrana za leglo ribica. Odrasli slani škampići su podesni i za male i za velike ribe. Osiguravaju dovoljno probavnih tvari svojim vanjskim skeletima i nisu nositelji bolesti koje napadaju slatkovodne vrste.
 
 Vodene mušice (Daphnia)
 Dafnija je odlična dodatna hrana koja se može davati svakih 7 – 10 dana radi osiguranja probave. Dafnija je dostupna smrznuta, smrznuto-sušena, i ponekad živa.
 
 Kiklopi
 Kiklopi su odlična hrana za velika legla i male ribe. Treba paziti jer će ovi ljuskavci napadati maleno leglo. Dostupni su u smrznutom i živom obliku.
 
 Riječni račići (Gammarus)
 Ovi račići su prirodna hrana za mnoge veće ribe, posebno ciklide. Radi održavanja na životu,  potrebno ih je držati u hladnoj vodi s jakim prozračivanjem.
 
 
 Crvići
 
 Crni crvići
 Crni crvići su isjeckani crvi uzgojeni na ribljim farmama (i zato značajno čišći nego Tubifex crvi).
 
 Tubifex crvi
 Tubifex crvići nastanjuju blatne, zagađene tokove i ne mogu se baš preporučutu kao hrana za ribe jer sadrže lučke parazite i otrove i imaju slabu hranjivu vrijednost. Uvijek natapajte crve u čistoj vodi par dana prije nego ćete ih dati ribama. Hraniti je potrebno štedljivo jer Tubifex crvi se mogu zakopati u dno akvarija i uginuti. Tubifex crvi su dobri za hranjenje samo povremeno, ili ako riba odbija drugu hranu.
 
 Bijeli crvi (Enchytraea)
 Bijeli crvi se nalaze u raspadnom materijalu poput brda komposta ili piljevine. Bijeli su crvi masni i njima treba hraniti samo povremeno. Bijeli se crvi obično koriste za hranjenje starijeg mrijesta. Ovi se crvi lako uzgajaju doma.
 
 Zemljani crvi
 Zemljani crvi se mogu pronaći u većini vrtova. Prije hranjenja, potrebno ih je dobro očistiti od nečistoće i blata. Dobra su hrana za velike, mesojedne ribe.
 
 
 Larve kukaca
 
 Bloodworms (Chironomus)
 Omiljena hrana za ribe koja se može nabaviti smrznuta, smrznuto-sušena, ili živa. U prirodi su ovi crvi poznati kao graditelji kukuljica na odpacima biljaka i mulju. Komarci Chironomusa ne grizu.
 
 Larve crnog komarca
 Odlična su hrana, puna vitamina i često pomaže «okidanju» parenja kod nekih vrsta. Larve komaraca se lako love u jezercima i barama i mogu se odgajati postavljanjem u posude s vodom. Pazite, crni komarac ubada!
 
 Larve bijelog komarca, stakleni crvi
 Strakleni crvići se pronalaze u jezercima i barama. Ove larve kukaca se razvijaju u komarce. Lako su dostupni na tržištu u živom ili smrznutom obliku.
 
 Jestivi crvi
 Jestivi crvi su larve kukaca i lako dostupni u mnogim dućanima za kućne ljubimce. Njima se mogu hraniti velike ribe. Ove larve se ne smiju smatrati uobičajenom hranom, već povremenim nadomjestkom.
 
 
 Kukci
 
 Voćna mušica (Drosophila)
 Preporuča se koristiti samo kratko-krile, ne-leteće voćne mušice koje će teže pobjeći. Drosophila je priroda hrana mnogih vrsta i može se koristiti za poticanje mrijesta. Kulture drosopile se mogu nabaviti putem pošte od uzgajivača. Ako se želi uzgojiti Drosophilu, postavite hranjivu podlogu u posudu s dvadeset do trideset voćnih mušica. Podloga se može pripremiti od nasjeckane banane, nekoliko šljiva, kukuruza i zobenih pahuljca, jedne breskve ili naranče i šalice vinskog octa. Preko podloge treba posuti pekarski kvasac.
 
 Muhe, zrikavci, bube i prevrtači
 Moguće je loviti kućne muhe, onesposobiti ih i hraniti srednje do velike mesojedne ribe. Zrikavci se mogu loviti ili kupiti u dućanu. A ostali kukci se mogu loviti u prirodi.
 
 
 Školjkaši
 
 Puževi
 Maleni vodeni puževi, uobičajena pratnja vodenih biljaka mogu biti hrana za neke vrste riba.
 
 
 Kralješnjaci
 
 Ribe, žabe, punoglavci
 Zlatne ribe i gupiji se često koriste kao hrana za velike mesojedne vrste. Ove ribice mogu prenositi bolesti i parazite. Mnogi akvaristi stavljaju lijekove u vodu gdje drže ribice za hranu radi smanjenja rizika širenja bilesti u glavnom akvariju. Žabe i punoglavci se povremeno upotrebljavaju kao hrana za velike ribe. Obično se ta bića love u lokalnim barama i potocima.
 
 
 Smrznuta hrana
 Na tržištu je dostupno mnogo različite smrznute hrane za slatkovodne ribe. To uključuje: svu živu hranu koju smo prije spomenuli, kril, plankton, lignje, hrane bazirane na bilkama, i ostali proizvodi temeljeni na mesu. Postoje smrznute hrane koje sadrže miješane sastojke koji su specijalno složeni za pojedine tipove riba. Neki akvaristi rade kod kuće smrznutu hranu od mesa, žive hrane  i biljaka.
 
 
 Smrznuto-sušena hrana
 Dostupne su mnoge varijante smrznuto-sušene hrane. Ova hrana ima prednost jer čuva sve hranjive sastojke žive hrane bez poteškoća koje uzrokuje čuvanje žive hrane. Ipak, nemojte isključivo hraniti ribe tom hranom, jer, kao i živa hrana, ne sadrži dovoljno vitamina koji se mogu osigurati davanjem dobre pahuljaste hrane.
 
 
 Pahuljice, tablete, briketi
 Hrane od pahuljica, tabletice i briketi su najčešće korištena hrana za akvarijske ribe iz dobrih razloga: obično nije skupa, lagana je za uporabu, i dobro izbalansiranog sastava. Ove hrane su dostupne u mnogim oblicima, uključujući posebno složene mješavine za pojedina stanja riba. Pahuljice se mogu davati jednom do četiri puta na dan, ali samo male količine, koje ribice mogu pojesti u dvije (ili manje) minute. (iznimka su briketi od algi) Pahuljice upiju vodu za 10-ak sekundi i tope se u njih. A ribama koje se hrane samo pahuljicama prije nego upiju vodu, pahuljice trebaju biti lagano navlažene prije stavljanja u tank.
 
 
 Mikro hrane
 Mikro hrane se lakše skupljaju ili uzgajaju nego kupuju. Mikro hrane se  u pravilu koriste kod malih mrijestova.
 
 Zelena voda (lebdeće alge)
 Zelena voda se lako uzgaja. Jednostavno stavite u posudu  vodu iz akvarija ili staru kišnicu i ostavite je na sunčanom mjestu. Dodajte neke alge iz akvarija i dodajte nekoliko kapi gnojiva za biljke. Lebdeće alge bi se trebale pojaviti za par dana. Ovu hranu dozirajte kapaljkom.
 
 Infuzorij i mikroskopski organizmi
 Infuzorij je ime da nekim jednostaničnim mikroorganizmima. Vrlo je često prisutan u akvariju. Može se uzgajati dodavanjem naribane banane ili leće u posudu napunjenu akvarijskom vodom. U par dana, prisustvo infuzorija se može prepoznati po mutnoj vodi. Infuzorijem treba hraniti pomoću kapaljke. Jajašca životinjskih mikroorganizmima (Rotifer) se često mogu nabaviti u dućanu.
 
 Ostali mikrosokopski organizmi
 Ostali mikroskopski organizmi se mogu prikupiti, brižljivo, iz jezera ili ostalih izvora čiste vode. Pustite vodu kroz finu tkaninu i na njoj će ostati ti mali organizmi. No, treba biti svjestan da neki od tih organizama može štetiti leglu!
 
 Žumanjak od jaja
 Žumanjak se može pripremiti za hranjenje ribica usitnjavanjem kuhanog žumanjka u posudi dok se voda ne zamuti i tada se daje putem kapaljke.
 
 
 Hranjenje preko praznika
 Nikako nemojte dodavati nove biljke ili ribice u akvarij kasnije od jednog mjeseca prije praznika. Prije praznika, akvarij treba počistiti, promijeniti vodu i nikako se ne smije dodavati nove ribe ili biljke. Ukoliko akvarist neće biti prisutan manje od jednog tjedna, ribice ne treba hraniti, osim mladih riba ili legla ako ga imate. Ukoliko akvarista neće biti dulje nego tjedan dana ili ne želi držati ribice bez hrane, najbolje je nabaviti automatsku hranilicu. Potrebno je imati hranilicu poznatog proizvođača jer je ona pouzdanija (neće se tako lako pokvariti dok vas nema) Provjerite da ne izbacuje previše hrane. Alternativa tome je imati prijatelja ili susjeda koji će hraniti ribe i paziti na akvarij. Ostavite prethodno pažljivo izmjerene dnevne doze i napravite listu (voda, temperatura, filetri, uginule ribice, itg) stvari koje prijatelj treba provjeriti. Najmanje popularna alternativa je ostaviti akvarij na brigu akvarističkom dućanu kojemu vjerujete zajedno s instrukcijama za hranjenje. Obično cijena ove usluge i nije tako velika.
 
 
 Hranidbene navike
 Ribe obično se dijele na četiri prehrambene grupe: mesojedi, biljojedi, svejedi i čistači (blatojedi).
 Mesojedi su meso-jedne ribe koje su u prirodi obično grabežljivci. U divljini, ove vrste se hrane ribom, kukcima, larvama kukaca i ljuskašima. Veliki mesojedi mogu jesti samo nekoliko puta tjedno. Mesojedi imaju veliki želudac i kratki probavni trakt. U akvariju, ovisno o veličini mesojeda, riba se može hraniti živom hranom ili pahuljicama.
 Biljojedi se u prirodi hrane biljkama, voćem i algama. Često se hrane i imaju dugačak probavni trakt. U akvariju, biljojedi se mogu hraniti pahuljicama i biljnom prehranom.
 Svejedi se hrane u prirodi raznovrsnom hranom. U akvariju im se može davati živahrana, pahuljice ili biljne hrane.
 Čistači, ili «blatojedi» se hrane algama i otpacima (i mikroorganizmima koji nastavaju blato) i ostacima drveta. Uglavnom se stalno hrane i imaju maleni želudac s dugačkim probavnim traktom. U akvarijima, treba im davati pahuljice, brikete i alge.
 
 
 
 Sastav hrane
 
 Ovisno o prehrambenim navikama ribe (mesojedi, svejedi, biljojedi, čistači (blatojedi)) postotak masnoće, vlakana i bjelančevina će varirati:
 
 
| mesojedi | svejedi | biljojedi | čistači |  masnoća | 3-6% | 2-5% | 1-3% | 2-4% | vlakna | 2-4% | 3-8% | 2-6% | 5-10% | bjelančevine | 45-70% | 30-40% | 30-40% | 15-30% | vlaga | 6-10% | 6-10% | 6-10% | 6-10% |  
 Vitamini
 
 Vitamin A
 Djelovanje: rast stanica
 Simptomi manjka: slab rast, deformacije kralješničkog stupa i peraja
 Izvor: jetra, špinat, mrkva
 
 Izvor: papirka, grašak, mrkva, špinat
 
 Vitamin B2 (riboflavin)
 Djelovanje: kontrola enzima i proteina
 Simptomi nedostatka: zamagljene oči, slab rast, nedostatak apetita
 Izvor: špinat, grašak, paprika, mrkva
 
 Vitamin B3 (nikotinska kiselina)
 Djelovanje: smanjuje proteine u hrani
 Simptomi nedostatka: slabost, nevoljni pokreti, tumori
 Izvor: grašak, jetra, špinat, paprika
 
 Vitamin B5 (pantotenska kiselina)
 Djelovanje: produkcija hormona, metabolizam
 Simptomi nedostatka: slabost, pucanje škržnih membrana
 Izvor: jetra, paprika
 
 Vitamin B6 (Pyridomin) i B12 (Cyanocobalamin)
 Djelovanje: enzimi, metabolizam proteina
 Simptomi nedostatka: otežano disanje, gubitak apetita, malaksalost, slab rast
 Izvor: jetra, paprika
 
 Vitamin C (Asorbinska kiselina)
 Djelovanje: razvoj kostiju i zuba, zarastanje rana, probava
 Simptomi nedostatka: popucala koža,problemi s jetrom i mišićima
 Izvor: paprika, grašak, špinat
 
 Vitamin D3
 Djelovanje: razvoj kostiju
 Simptomi nedostatka: degeneracija kostiju
 Izvor: riblja jetra, riblje meso
 
 Vitamin E
 Djelovanje: razvoj spolnih organa, plodnost
 Simptomi nedostatka: neplodnost
 Izvor: jaja, žitarice
 
 Vitamin K
 Djelovanje: stvaranje krvi, poboljšanje krvi
 Simptomi nedostatka: smrtonosne ozljede (ogrebotine)
 Izvor: leća, grašak, špinat
 
 Vitamin M (Folna kiselina)
 Djelovanje: stvaranje krvi, metabolizam
 Simptomi nedostatka: tamni pigment na koži
 Izvor:
 
 Cholin
 Djelovanje: rast, produkcija masti, obojenost
 Simptomi nedostatka: povečani bubrezi i jetra
 Izvor: paprika
 
 
 
 
 
 
 Predgovor | 
Uvod | 
Anatomija | 
Akvarij - Kako izabrati akvarij | 
Akvarij - Razmjeötaj u akvariju | 
Akvarij - Uspostava akvarija | 
Osnovna Anatomija Ribeéiva Hrana | 
Metode postupanja kod bolesti | 
Bolesti | 
Tehnike razmnûavanja tropskih riba | 
O?uvanje | 
Kemija vode
 
 Prijevod sa engleskog na hrvatski omogućio Dean Barić
 
 
 |  |