Akvarij - Razmještaj u akvariju

Razmještaj u akvariju

Šljunak: Šljunak u akvariju služi i estetskoj i praktičnoj svrsi. Šljunak u spremniku daje podršku za bilje, sustav filtracije za podni filter te područje za ribu kako bi mogla vršiti aktivnosti kao što su razmnožavanje i hranjenje.

Sastav šljunka je važan u tom što šljunak koji sadržava minerale će se rastvarati i otvrdnjavati vodu. U nekim slučajevima kao što su afričke „Rift Lake“ ribe, podloga koja otvrdnjuje vodu je prihvatljiva, ali za mnoge ribe i biljne vrste, rastuća tvrdoća vode je štetna. Prikladni supstrati materijali za akvarij uključuju riječni pijesak, kvarcni šljunak, bazalt te šljunak koji je dostupan u dućanima akvaristike.

Ako bilje držiš u spremniku, šljunak bi trebao biti 2-5 mm u promjeru. Mnogi akvaristi, koji uzgajaju bilje, imaju sloj šljunka. Na dnu je stavljena 5-10 mm veličina šljunka, popraćena sa osnovnim gnojivom (raspoloživ u akvarističkim dućanima) kao što je laterit, popraćen slojem od 5-7 mm veličine te napokon gornji sloj od 2-4 mm veličine šljunka. Rezultat je 3 " (8 cm) dubine šljunka sa sastavom u kojem bilje može rasti.

Šljunak može biti nanesen u spremnik tako da stoji ravno ili u obliku „terasa“. Za terasast izgled šljunka, koristi se ravno kamenje, drvo, ili staklene trake. Prije dodavanja šljunka u spremnik, trebao bi ga pažljivo oprati te ukloniti sva male čestice.

Kamenje: Spremnik trebati biti opremljen kamenim strukturama kako bi osigurali mjesta za skrivanje i hranjenje riba. Kamenje koje se koristi ne bi se trebalo rastapati ili mrviti u vodi, niti otpuštati kalcij. Gradeći kamenu strukturu, budite sigurni da se neće urušiti zbog rovanja riba. Možda najbolji način da učinite kamene strukture sigurnim je postaviti tanak sloj stiropjene (izravno na pod spremnika, kamenje se ne lijepi ničim što nije preporučeno za akvaristiku, mogla bi postojati razlika u materijalima koji se koriste za slatkovodnu i morsku akvaristiku), osigurate ja, a zatim pokrijete Stiropjenu i osnovu kamenja sa šljunkom. Prikladne vrste kamenja za akvarij uključuju lavu, pješčenjak, škriljevac, granit, bazalt, i kvarc.

Drvo: Drvo daje utočište, mjesto za mriještenje i hrana za neke vrste „catfish“ riba. Drvo može pridonjeti kiselosti vode, pomažući ribama koje preferiraju kiselu vodu. Korsitite samo barsko drvo za akvarij, najviše zbog toga što će neka druga vrsta drveta trunuti u akvarijima. Nemojte koristi drvo u spremniku s ribom koja zahtijeva tešku, alkalnu voda, zbog utjecaja drveta na alkalinitet.

Bilje: Molimo pogledajte odjeljak za bilja radi pojedinosti.

Dodatna oprema

Osvjetljenje: Vrsta osvijetlila nije posebno važna ako se ne uzgaja bilje. Skoro bilo kakav užaren ili fluorescentan izvor svijetla je dostatan. Nemojte jedino koristiti obojene žarulje sa žarnom niti jer to u tropskih riba uzrokuje bolest. Kako bi minimizirali rast algi, koristite osvjetljenje samo 10-12 sati na dan.

Bilje zahtijeva osvjetljenje kako bi vršilo fotosintezu i raslo. Bilje zahtijeva više svijetla, kroz duži vremenski period (12-14 sati), nego spremnik koji ima samo ribu. Poklopac bi trebao imati reflektor te oprema tj. lampe bi trebale biti UL odobrene. Snaga svijetla bi trebala biti u omjeru 1 watta po galonu vode za slatkovodni alvarij. Postoje nekoliko vrste žarulja koje mogu biti upotrijebljene iako su fluorescentna i živine lampe najpraktičnije.

        • fluorescentne cijevi -- Fluorescentne cijevi su najpopularnija vrsta žarulja među akvarijima s biljem. Fluorescentne cijevi konzumiraju malo snage, proizvode malo topline i daju jednaku distribuciju osvjetljenja. Fluorescentne cijevi su dostupne u velikom rasponu vrsta uključujući žarulje punog spektra. Osvijetle se može pojačati korištenjem reflektora ili folija na stropa poklopca kako bi odražavalo više osvjetljenja prema spremniku. Jedan loš faktor fluorescentnih cijevi je intenzitet se smanjuje s vremenom. Ponekad ovo smanjenje osvjetljenja nije uočljivo akvaristi ali svejedno utječe na bilje. Prema tome fluorescentne cijevi trebaju biti mijenjane svakih šest mjeseci. Fluorescentno osvjetljenje nisu obično dovoljno snažne za osvjetljavanje spremnika viših (dubljih) od 20 " (50 cm).

        • Živine lampe -- Živine lampe nisu tako uobičajene, iako rade dobro za spremnike s dubinom većom od 20 " (50 cm). Ova vrsta osvjetljenja zahtijeva posebno učvršćivanje. U spremnicima dubljim od 20 " (50 cm) koristite oko 6.25 watta po inču.

Kako bi nadzirali iznos osvjetljenja svaki dan, možemo se koristiti tajmerom. Podesite tajmere tako osvjetljenje traje 12-14 sati. Drugi koristan uređaj je prekidač za smanjenje osvjetljenja (dimmer) koji možemo koristiti za razne razine od osvjetljenja.

Grijač: Najpopularnija naprava za grijanje akvarija je stakleni uronjivi grijač. Postoje dvije vrsta staklenih uronjivih grijača, ne-uronjiv i uronjiv. Uronjivi grijači su bolja investicija, jer su obično pouzdaniji i ne trebaju biti izvađeni kada god voda padne više od 6 " (15 cm) od vrha. U obje vrste, grijač mora biti isključen 10 minuta prije vađenja. Ako je grijač izvađen prije, podložan je lomu. Ove vrste grijača su općenito jeftine. Budi siguran pri uporabi ispravne veličine grijača za spremnik: 2-3 watta po galonu vode je obično je sugestija. Ako je moguće, stavite grijač u filter (vlažno-suh filter), tako da je očišćena ulazna voda ugrijana. Riba se ne može ispržiti kada je grijač u filteru.

Većinu grijača uključuje termostat, tako da kada je jednom temperatura postavljena, ne odstupa puno. Da bi podesio temperaturu ovih jedinica, stavi grijač u vodu i pusti ga 10-15 minuta. Zatim ukopčaj grijač i pusti spremnik da dostigne stalnu temperaturu, a svjetlosni signal (pokazuje kada radi grijač) se isključi. Zatim očitaj temperaturu na termometra i prilagodi grijač prema tome.

Kada radite u spremniku, uvijek isključite grijač radi sigurnosti. Neke riblje vrste mogu se odmarati ili skrivati u grijaču. Ovakve ribe često dobiju opekline. Da bi spriječili ovaj problem, zaštite ribu od diranja grijača mrežom, zatvorena struktura nalik kavezu. Neki autori su predložili omoti grijač s plastičnom komadom cijevi.

Sljedeća dva tipa grijača su dostupna: grijači ispod šljunka (kabel) grijači i grijači koji koriste elektroničke termostate. Grijači ispod šljunka (kabel) toplinski sustavi su najpopularniji za akvariste koji imaju bilje, zbog toga što takvi toplinski sustavi stvaraju protok kroz šljunak. Takav sustav je općenito skup, iako su sigurni i neće opeći ribu. Grijači sa elektroničkim termostatima su inovacija. Oni su visoko točni ali i skupi, takvi grijači su izvrsni.

Termometar: Uvijek koriste pouzdan termometar kada mjerite temperaturu akvarija. Nekoliko vrsti su dostupne uključujući priljepljive trake tekućeg kristala, plutajuće staklene vrste i elektroničke (digitale) vrste. Traka tekućeg kristala vrsta je prikladna tom što se lako čita kada je zalijepljena na stranici spremnika, ali nije u potpunosti točna jer može biti pod utjecajem vanjske temperature. Termometri od stakla mogu plutati ili tonuti, ovisno o vrsti. Ponovo, ove vrste termometara nisu točne ali će služiti potrebu većine akvarista. Najtočniji, najlaganije za upotrebu, ali i najskuplji od triju vrsta su elektronički (digitalni) termometri. Ova vrsta termometra daje očitanje svakih nekoliko sekundi i je obično točan unutar granica ± 0.1°F.

Zračne pumpe: Zračne pumpe su važan dio akvarija, posebno ako nema snažnog filtera koji bi stvorio površinski poremećaj potreban zbog oksigenizacije. Zračna pumpa može biti korištena za zračno kamenje koje sadržava podni filter, unutarnji filteri i filteri spužve. Zaseban zračni kamen može biti upotrijebljen za dodatnu aeraciju. Glavni nedostatak zračnih pumpi su velika buka koju proizvode, posebno kada vibriraju uz nešto. Jeftiniji modeli su često bučniji nego kvalitetniji, skuplji modeli.

Filtracija: Filter je jedan od najvažnije opreme u akvariju. Filter je uređaj koji mora moći obraditi otpad riba i sitnih čestica iz akvarija. Filter bi trebao imati tri načina filtracije: mehanički, kemijski i biološki.

        • mehanička filtracija se odnosi na filtriranje vode kroz cjedilo ili filter medije, na primjer filter vune ili pjene, da bi uklonio čestice iz vode. Nakon četiriju tjedana, mehanički filter mediji započinje služiti kao biološka filtracija kao bakterijske kulture koloniziraju medije. Aktiviran ugljen služi kao sredstvo mehaničke filtracije zbog upijanja toksina, lijekova i nešto ribljeg otpada i čestica.

        • kemijska filtracija se odnosi na proces uklanjanja čestica ili mijenjanja uvjeta vode uporabom kemijskih elemenata. Jedan popularan materijal za kemijsku filtraciju je amonijev apsorber (zeolit) koji se veže na slobodan amonijak. Ionske izmjene smole smanjuju tvrdoću vode uklanjajući soli iz vode, prema tome spuštajući pH i omekšavajući vodu. Treset je upotrijebljen na sličan način i on ruši pH i smanjuje tvrdoću vode za vrstu koje preferiraju uvjete „crne vode“. Nitrat apsorberi su novi proizvod koji vežu nitrate čineći ih manje otrovnim. Mnogi kemijski filterski mediji rade neko vremensko razdoblje, a tada postanu zasićeni. Većina takvih medija mogu biti „ponovo nabijeni" namakanjem u slanoj vodi.

        • biološka filtracija je najvažnija funkcija filtera. Nitrificirajući bakterije (vidi Kemija vode) razbiju organske otpade od amonijaka na nitrite i nitrate. Bez biološke filtracije, amonijak je prisutan zbog ribljeg izmeta, viška hrane i biljaka. Eto zašto novostvoreni spremnici moraju "ciklirati" (uzgojiti kulturu nitrificirajućih bakterija) prije ubacivanja skupih riba. Bakterije trebaju dosta kisika za rad i najkvalitetniji filteri daju odgovarajuću opskrbu. Veća površina medija, znači veće područje za rad bakterija sa organskim spojevima. Prema tome većina medija za biološku filtraciju je porozna ili ima neregularan oblik koji će dati više površine. Biološki filterski mediji trebaju biti ispirani jednom ili dva puta mjesečno sa svježom ili mlakom vodom, tako da ne uništite previše korisnih bakterija. Ako postoje dva biološka filterska kontejnera, čistite ih jednog po jednog, tako postoji što manji prekid biološke filtracije.

Filter bi također trebao davati kisik za ribu. S dobrim filterom, zračni kamen ne bi trebao biti neophodan. Najmotoriziraniji filteri postignu aeraciju površinskim poremećajem. Iznos kisika otopljen u akvariju može biti proporcionalan iznosu površinskog poremećaja (što više poremećaja, to veća plinska razmjena). Neke riblje vrste, koje nastanjuju potoke, potočiće i tekuće rijeke, preferiraju vodu sa strujom. Vodotok može biti stvoren od filtera, posebno snažnih pumpi, unutarnjih snažnih filtera, kružnih pumpi i prskalica od kanister filtera.

Filter bi trebao biti dovoljno velik kako bi obradio iznose otpada proizašle od riba i bilja u spremniku. Mnogi filteri su procijenjeni u smislu rada "galona (litri) po satu". Koristite filter čija je pumpa procijenjena pet do šest puta kapaciteta spremnika sat. Na primjer, 20 galona spremnik trebati biti opskrbljen filterom čija pumpa ima protok najmanje 100-120 galona sat.

Vrste filtera: Postoje brojne vrste filtera raspoložive danas.

        • Podni filter: Podni filter je najčešći filter u Sjedinjenim Američkim Državama. Najviše spremnika kupljnih "gotovih" uključuje podne filterske sustave. Podni filterski sustavi su jednostavni. Oni se sastoje od ploča koje su prekrivene sa šljunkom i jedne ili više uspravne cijevi. Filter se sastoji od zračne pumpe i zračnog kamena u uspravnoj cijevi. Kako se zračni mjehuri pomiču gore uz cijev, voda se također miče kroz cijev. Ovo djelovanje tvori kretanje koje uzrokuje da voda prolazi kroz šljunak, pod pločom i gore u cijev. Kako voda ulazi u šljunak, otpad zapne u šljunku i raspodijeli se pored nitrificirajućih bakterija. Podni filter često uključuje kemijsku filtraciju pomoću promjenjive patrone blizu ili na vrhu uspravne cijevi.

        • Protočna pumpa: Protočna pumpa funkcionira s unutar podnog filterskog sustava. Protočna pumpa je motoriziran filterski sustav koji se stavljana vrh uspravne cijevi. Pumpa pumpa vodu iz uspravne cijevi u spremnik te stvora sisanje koje vuče vodu kroz šljunak te gore uz cijev. Protočna pumpa je sposobna pokretati vodu puno brže nego konvencionalan zračni kamen i može stvoriti snažne vodene struje.

Sa druge strane, neki stavljaju spužvu u podnožje protočne pumpe, uzrokujući da se pumpa ponaša kao "turbo" filter spužva. Pumpe pumpaju vodu van u spremnik, uzimajući vodu kroz spužvu. Ostaci zapnu u spužvi. Ovaj sustav nije prikladan za veće akvarije s srednjom do velikom ribljom populacijom. Većina pumpi ima dovoljnu aeraciju vode tako da zračna pumpa nije nužna.

        • filter od spužve: Spužvin filter se također zasniva na zraku. Sastoji se od cijevi, spužve i mjesta za zračno povezivanje. Zrak se pumpa u cijev te se stvara vakuum i uzrokuje prolazak vode kroz cijev i kroz spužvu. U procesu, ostaci koji se nalaze u vodi zapinju u spužvi gdje ih bakterija razlažu. Spužva filteri su samo prikladni za male spremnike koji imaju malenu riblju populaciju, jer nemaju dovoljan kapacitet za obradu puno otpada.

        • pumpe obrnutog protoka: Pumpe obrnutog protoka mogu biti upotrijebljeni zajedno sa podnim filterskim sustavom. Spužva se stavi na pumpu, a protok vode se usmjeri na uspravnu cijev podnog filtera. Prema tome pumpe guraju vodu kroz cijev i dalje ispod podloge te gore kroz šljunak. Ostaci u spremniku se zaustave u spužvi gdje bivaju razloženi uz pomoć bakterija.

        • unutarnji kutni filter: Unutarnju kutiju filtera pokreću zračne pumpe. Zračni mjehuri tvore struju koja vuče vodu i ostatke u filter, koji obično sadržava pjenu ili pamuk. Ova vrsta filtera je samo prikladna za male spremnike s malom ribljom populacijom.

        • unutarnji potopivi filter: unutarnji potopivi filter radi na istom načelu kao unutarnji kutni filter ali koristi motor. Ovi filteri su prikladniji za veće spremnike i veće riblje populacije nego unutarnji kutni filteri tjerani zrakom.

        • vanjski filteri: vanjski filteri ili stražnji filter je vrlo popularan filtracijski sustav. Ovaj filter se sastoji od usisne cijevi, viseće kutije, filter medija i prolaza za vodeni odvod. Ova vrsta filtera stavlja se sa stražnje strane spremnika, tako da je potreban razmak između spremnika i zida. Djelovanje filtera je jednostavano: motor ispumpavanjem djeluje da voda ulazi u filter. Voda prolazi kroz filterske medije (sastav medija sastoji se od ugljika do materijala za povećavanje površnine kako bi bakterije rasle) te se voda nakon toga vraća van. Voda koja izlazi iz filtera, oksigenizirana je te tvori umjerenu struju. Kada je razina spremnika nekoliko inča niža, stvaraju se vodeni slapovi. Stražnji filteri su općenito učinkoviti u smislu cijene i rada koji odrađuju.

        • Kanister filter: Popularnost kanister filtera je u porastu. Kanister filter se sastoji od kanistra, koji može biti smješten u ormarić ispod spremnika te ulazne i izlazne cijevi. Voda se uzima iz filtera (preko usisne cijevi) te se filtrirala kroz medije u kanistru i vraća kroz izlaznu cijev u spremnik. Voda može izlaziti kao potočić, kapanje poput kiše, spore struje ili kao sitne kapljice, ovisno o završnom izlaznom spoju. Kanister filteri su izvrsni filtracijski sustavi zbog toga što imaju puno više površine nego stražnji filteri te su tihi i nezamjetljivi. Kanister filteri bi trebali biti redovito održavani tj. morate se pridržavati uputa proizvođača. Obično kanister filtri ne trabju biti redovito čišćeni kao druge vrste filterskih sustava jer kanister filteri se oslanjaju najviše na biološku filtraciju. Nemojte čistiti sve filter medije odmah jer će previše korisnih bakterija biti uništeno.

        • Diatom filter: Diatom filteri se manje su koriste od kanister ili vlažno-suhih sustava; uglavnom se koriste za rijetko čišćenje prljavih spremnika. Koristeći dijatomsku zemlju, ovi filteri su sposobni čistiti sitne čestice. Pošto se diatom filteri obično koriste samo za čišćenje mrlja, ne postoji dovoljno vremena za uzgoj bakterija. Prema tome, diatom filteri najčešće služe za mehaničku filtraciju.

        • Vlažno-suhi filteri: Vlažno-suhi filteri su najbolji biološki raspoloživi filteri. Brojne komercijalno proizvedene vrste su dostupne, iako mnogi hobisti proizvedu vlastita. Iako postoje brojni različiti nacrti, vlažno-suhi filteri svi rade na istom temeljenom načelu: biološka filtracija na način što većeg područja za plinsku razmjenu. Obično vlažno-suhi filteri se sastoje od filterskog medija (zamijenjivi blokovi ili druga sredstava) kroz koje voda prolazi. Mediji su neprekidno vlažni ali i izloženi kisiku istovremeno. Mnogi takvi sustavi imaju bazen vode gdje semože nalaziti grijač, tako da se voda vraća u akvarij ugrijana.

Kanta: Kanta je potrebna za vađenje i dodavanje vode. 2.5 do 3 galona (oko 10-12 L) zapremine je sasvim dovoljno. Kanta bi trebala biti upotrijebljavana samo za akvarij.

Šmrk: Šmrk je potreban za izmjenu vode. Dostupni su u rasponu od raznih veličina i dizajna: od jeftinih cijevi do dugih, a koriste se i za punjenje pražnjenje.

Mreža: Svaki akvarist bi trebao imati najmanje jednu (po mogućnosti nekoliko). Mreža bi trebala biti finih rupica namijenjena samo za akvarij.

Praöume na Hrvatskom | Copyright | Praöume na Engleskom | U PDF-u