Anatomija

Tjelesni oblik
Postoji strahovita različitost ribe na svijetu. Svaka vrsta je prilagođena prema životu u određenom stanovištu. Pregledom tjelesnog oblika ribe, akvarist može naučiti puno o stanovištu ribe.

Ukupan oblik tijela
Tjelesni oblik je jedan od najboljih indikatora u određivanju okoliša ribe. Površinsko prebivalište riba karakterizira prevrnuta usta prema gore i spljoštena leđa. Visoke, plosnate vrste kao diskusi i skalari, prilagođeni su životu u sporim vodama. Vitke, nalik torpedu oblikovane ribe, bolje su prilagođene životu u brzim vodama. Ribe koje obitavaju na dnu su izravnale trbuhe i smanjile usta. Neke su promijenile mjehure tako da “skaču” po supstratu umjesto plivanja.

Glava
Postoji tri opća mjesta usta u riba koja često pokazuju način hranjenja vrste. Ribe koje se hrane na površini obično imaju podbačena, prevrnuta usta za hranjenje insektima. Ribe koja se hrane u vodama srednje dubine imaju obična usta, koja se obično smatraju “normalnim” ribljim ustima. Grabežljiva riba obično ima široka usta, dok ribe svejedi imaju manja usta. Riba koja se hrani na dnu općenito ima podvrnuta ili inferiorna usta. Često, vrste koje se hrane na dnu također su opremljene s brkovima, koji su taktilni i okusni organi koje koriste za pronalaženje hrane u tami ili blatnoj vodi. Neke ribe koje se hrane na dnu, posebno Loricarids, imaju usisna usta nalik na šalicu za turpijanje na algi, drva, biljaka ili blata (za male beskralježnjake).

Peraje
Peraje se upotrijebljavaju za kretanje, stabilnost, gradnju gnijezda, mrijest te kao taktilni organi. Peraje mogu biti same ili u paru. Mnoge akvarijske ribe viđena u našem hobiju imaju dugačke, izvučene peraje, koje su razvijene kroz selektivno razmnožavanje. U prirodi, ovih peraja nema.

Kaudalna ili repna peraja se upotrebljava za pogon. Riba koja račvastu repnu peraju su redovito brzi plivači. Riba koja ima zaobljenu repnu peraju su riblje sposobne za brzo djelovanje kao grabežljivci. Velike, rastegnute repne peraje se često koriste za privlačenje parnjaka.

Jedna analna peraja se nalazi na dnu tijela odmah ispred repne peraje. Služi stabilizaciji ribe dok pliva. Dugačke analne peraje koje se pomiču valovito se upotrijebljavaju za pogon.

Uparene karlične ili trbušne peraje se nalaze ispred analne peraje. Trbušne peraje se koriste zbog dodatne stabilnosti u plivanju. Ponekad ove peraje su modificirane kao dugačke, končaste peraje te se koriste kao taktilan organ. Zatim trbušne peraje su upotrijebljene od vrste Corydoras morskog pauka za držanje jaja tijekom mriještenja.

Uparena grudna peraja se nalaze blizu škrga i upotrijebljena je za manevriranje ribe. Ove peraje su prilagođene, u slučaju vrsta sa dna, tako da se riba može oduprijeti prema gore ili čak hodati iznad ili ispod vode. Ponekad su grudne peraje opskrbljene bodljama zbog zaštite.

Jedna leđna peraja se nalazi na poleđini ribe te pomaže balansirati riblju za vrijeme plivanja. Rubovi ove peraje su često oštri, a bodlje prisutne.

Debela peraja je sitna peraja koja se nalazi između leđnih i kaudalnih peraja na nekim ribama.

Tjelesni pokrov
Većina riba je prekrivana s krljušti, koje štite tijelo. Neke ribe kao na primjer morski pauk imaju koštane ploče koje služe istu svrhu. Druge vrste imaju vrlo malene krljušti ili ih nemaju uopće.

Obojenost tijela
Iako je selektivno razmnožavanje proizvelo velik broj neprirodnih boja i obrazaca, divlja riba je i dalje puna raznolikih boja. Boja ima važnu ulogu za ribu. Neke vrste riba se oslanjaju na pruge ili smeđu boju radi kamuflaže i bijeg od grabežljivaca. Druge vrste koriste atraktivne boje kako bi privlačile parnjake, dok neke vrste koriste “očne-točke” kako bi prevarili grabežljivce. Ciklidi is Afrike koji leglo drže u ustima često se oslanjaju na obojane točkice nalik na jaja za oplodnju.

Boja ovisi o pigmentu ribe i lomu svijetla. Riba s čvrstom tamnom bojom obično ima pigmentiranu kožu, dok se vrste sa srebrenkastim prelijevanjem oslonjaju na svjetlosnu refleksiju. Neke vrste su sposobne mijenjati boju, dok neke ribe postanu različite boje noću.

Zdrava riba je skoro uvijek šarenija nego bolesna. Da bi održao ribu na vrhuncu forme boje morate ispuniti sljedeće uvjete, održavanje povoljnih vodenih uvjeta, hraniti raznovrsnom hranom i držati sa kompatibilnim parnjakom. Neke hrane za ribe koje pojačavaju boje mogu pomoći u pojačavanju određenih boja u riba. Tijekom teritorijalnih prikazivanja, tijekom sezone mrijesta te na mriještenju, boja većine vrste je pojačana.

Škrge
Škrge su organ kojim se plinovi razmjenjuju između ribe i okolne vode. Kroz škrge, riba je sposoban upiti ugljični kisik i ispustiti ugljični dioksid. Kao plućna krila, škrge imaju veliko područje za razmjenu plinova.

Neke vrste su mijenjale škrge i druge organe tako da mogu uzimati atmosferski zrak i izvlačiti kisik.

Zbog toga što slatkovodna riba živi u okolišu u kojem živi, voda je neprekidnom gibanju kroz njihovo tijelo zbog osmoze. Osmoza je kretanje vode od područja manje otopljene soli prema području više otopljene soli. Ovo je razlog zbog kojeg voda prolazi kroz tijelo ribe. Vanjska voda pokuša razvodniti visoku koncentraciju soli u ribi. Stoga, slatkovodna riba neprekidno izlučuje vodu kroz škrge i nikad ne pije kako bi održala tjelesne soli nerazvodnjenim.

Mike iz Kanade dodaje: " Da, iz svakog luka škrge, mekane niti isijavaju redosljedom i upotrijebljene su u disanju i osmoregulaciji i svemu tome, ali prednji dio luka škrge ima, unutar različitog opsega, koštane dijelove. Ti dijelovi škrga gledaju prema naprijed i mogu biti dugački te služiti za filter hranjenje ili kratki, veći i manje brojni za lov većeg plijena u usnoj šupljini."

Bočna Linija
Bočni linijski organ je slijed tekućinom ispunjenih cijevi lociranih pod krljuštima. Bočni linijski sustav osjeća vibracije u vodi. Prema tome riba je sposoban otkriti grabežljivce, pronaći hranu te plivati efikasnije. Mnoge riblje vrste mogu plivati bez vida u tami ili mutnoj vodi. „Blind Cave Fish“ se oslanja u potpunosti na lateralni linijski sustav.

Riblji mjehur
Riblji mjehur je zrakom napunjen mjehur koji se koristi za držanje ribe u stanju neutralnog potiska gdje niti tone niti se uzdiže. Prema tome riba je sposoban spavati u vodama srednje dubine. Brojne vrste su prilagorile svoje mjehure kako bi bili prikladniji njihovim životnim stanovištima. Neke vrste mogu progutati zrak, koji dođe u riblji mjehur, gdje se izvlači kisik. Ova prilagodba je posebno prikladna u vodama gdje ima malo kisika

Praöume na Hrvatskom | Copyright | Praöume na Engleskom | U PDF-u